Na štandu Pokrajiniskog sekretarijata poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo na 90. međunarodnom sajmu u Novom Sadu danas je održana Konferencija predstavljanja italijanske regije Furlanija-Julijska krajina koja je smeštena uz granicu sa Slovenijom i Austrijom. U ovoj regiji, u njenom nizijskom delu najrazvijeniji su ratarstvo i voćarstvo, dok u planinskom području dominira stočarska proizvodnja.
Stručnjaci iz ove regije danas su upoznali posetioce sajma sa svojim potencijalima, ali i problemima koje imaju u agrarnoj proizvodnji. Bila je to prilika, kako je istakao domaćin skupa, Aleksandar Panovski, podsekretar u Sekretarijatu za poljoprivredu, da razmenimo iskustva, naučimo od Italijana kako rade, ali i da pokažemo naša dostignuća.
Najpre je predstavljen sajam Pordenone u istoimenom italijanskom gradiću koji ima 60.000 stanovnika. Ovaj grad je, kako je istakao Renato Pujati čelni čovek sajma, od malog grada vremenom izrastao u pravi industrijski centar. Sjam u Pordenoneu ima više od 30 manifestacija godišnje, a posebno je popularan sajam vina RIVE. Ovaj sajam će se ove godine održati od 8 do 10 novembra, a kako je istakao Pujati, na temelju saradnje sa Novosadskim sajmom u Pordenoneu ove godine očekuju i goste iz Srbije. Inače, RIVE se održava u šest sajamskih hala i u svakoj od njih biće prikazan jedan segment proizvodnje grožđa i vina.
Na sajmu RIVE učestvuju 24 države, a glavni savremeni trendovi u proizvodnji vina, kako je istakao Pujati, tiču se stvaranja sadnica koje uspešno mogu da se gaje bez primene pesticida i proizvodnje vina bez dodavanja aditiva.
Antonio Zuliani predstavio je italijsnski podrum „Raušedo“ koji postoji 72 godine. Zuliani je govorio o važnosti prevencije u proizvodnji grožđa kako bi se proizvelo kvalitetno vino. Istakao je značaj praćenja trendova kada je u pitanju ukus potrošača, jer se to iz godine u godinu menja. Kompletan sortiment se iz tog razloga, kako je naglasio, promeni za 6-7 godina.
I italijanski poljoprivrednici trpe zbog klimatskih promena koje utiču na produktivnost, pomeraju rokove setve i dozrevanja useva. O racionalizaciji proizvodnje i upotrebe resursa, brine agencija za ruralni razvoj ERSA čiji su predstavnici na sajmu govorili o korišćenju vode u uslovima klimatskih promena. Paolo Tonelo, Mikele Fabro i Valentino Volpe govorili su o evidentnom smanjenju količine padavina u vegetacionoj sezoni zbog čega se traže inovativna rešenja za održivo navodnjavanje useva. Sve rezultate do koji dođe ERSA, ova agencija prosleđuje krajnjim korisnicima, poljoprivrednicima. Klimatskim promenama, kako je rečeno, najviše su ugroženi delovi regije gde se gaji kukuruz. Klimatski ekstremi utiču na to da proizvođači kukuruza imaju sve više problema sa pojavom mikotoksina. Uzgoj kivija je još jedna važna proizvodnja ove regije. Međutim, proizvođači sve teže izlaze na kraj sa bakterijskim oboljenjima ovog voća, a primećene su i deformacije korena do kojih, kako se pretpostavlja, dolazi zbog nepravilnog navodnjavanja.
